Zašto Montessori?
Montessori pedagogija prepoznaje dijete kao jedinstvenu osobu s vlastitim tempom, interesima i potencijalima. U okruženju koje potiče samostalnost, slobodu izbora i odgovornost, dijete uči kroz iskustvo – dodirom, pokretom i istraživanjem. Montessori način rada razvija koncentraciju, koordinaciju, samopouzdanje i ljubav prema učenju, dok jednostavni, ali promišljeni materijali pretvaraju igru u snažno sredstvo razvoja.
Svaki dan postaje nova prilika za otkriće, rast i radost učenja – jer dijete ne samo da uči, već razumije, istražuje i raste u sigurnu, znatiželjnu i samostalnu osobu spremnu za život.
Cjelovit pristup obrazovanju
Montessori pedagogija predstavlja cjelovit pristup obrazovanju, koji potiče djecu da postanu samostalni, odgovorni i sretni pojedinci. Naglašava se važnost poštovanja djetetove individualnosti, poticanja kreativnog mišljenja i stvaranja poticajnog okruženja koje podržava dječji prirodni razvoj.
Montessori fenomen
Osnovna je postavka Montessori pedagogije je da u svakom ljudskom biću postoje unutarnje snage koje potiču na samoaktivnost. U literaturi se to naziva „Montessori fenomen“. Taj bi se fenomen mogao objasniti činjenicom da se u djeteta kada slobodno bira i spontano uzima pribor, javlja snažno usmjeravanje pozornosti na tu aktivnost. Kada dijete samo uspije završiti započeto, u njemu prevladava osjećaj zadovoljstva i ponosa – iskustvo koje učvršćuje unutarnju motivaciju i samopouzdanje.
Razdoblja posebne osjetljivosti
Marija Montessori uočila je da u određeno vrijeme, koje nije jedinstveno za svu djecu, svako dijete posjeduje unutarnju osjetljivost pomoću koje s lakoćom iz svoje okoline usvaja znanja i puno brže no ikad ovladava vještinama. Kasnije je to mnogo teže, a za neke vještine gotovo nemoguće. Osjetljiva razdoblja pojavljuju se nenametljivo, traju određeno vrijeme i prolaze, a doprinose optimalnom razvoju točno određenih područja. Razdoblja posebne osjetljivosti posebno su djelotvorna u prvih šest godina djetetova života. U tom razdoblju velikoga zanimanja, želje za učenjem i stjecanjem vještina dijete svladava hodanje, penjanje, silaženje, slaganje, govorenje, pisanje, čitanje, računanje…